Oglas

UPOZORENJE LIDERA

Troše milijarde, milijuni gube poslove, a sad mijenjaju priču: "Moguće je da dođe do kolapsa tržišta"

author
N1 Info
27. ruj. 2025. 10:23
Mark Zuckerberg
Getty Images via AFP / POOL

Deutsche Bank nazvala je to ljetom kada je umjetna inteligencija postala ružna priča. Tjednima su, s pojavom novih dokaza da korporacije ne uspijevaju u usvajanju umjetne inteligencije, sve snažnije rasle bojazni od AI balona.

Oglas

Tome pridonosi i spoznaja koliko je S&P 500 postao oslonjen na nekolicinu najvećih kompanija, uz upozorenja vodećih ljudi iz industrije. Studija MIT-a iz kolovoza pokazala je da čak 95 posto pilot-projekata umjetne inteligencije ne donosi povrat na ulaganje, unatoč tome što je u taj sektor uloženo više od 40 milijardi dolara.

Neposredno prije objave izvještaja MIT-a, izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman upozorio je na rizik AI balona, izrazivši zabrinutost zbog precijenjenosti pojedinih startupa i prenapuhanog investitorskog entuzijazma. Na trend je reagirao i predsjednik FED-a Jerome Powell, istaknuvši da SAD svjedoči neuobičajeno velikom obujmu gospodarskih aktivnosti u izgradnji AI kapaciteta.

Mark Zuckerberg ima sličan pogled.

Prvi čovjek Mete priznao je da nagli razvoj i ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju mogu dovesti do balona, koji bi mogao nadmašiti stvarnu produktivnost i povrate te potencijalno izazvati kolaps tržišta. No, Zuckerberg smatra da je rizik prekomjernog ulaganja prihvatljiviji od opasnosti da se zakasni na, kako ga vidi, tehnološki zaokret koji definira cijelu eru.

"Postoje uvjerljivi razlozi zašto bi umjetna inteligencija mogla biti iznimka. Ako modeli iz godine u godinu nastave jačati, a potražnja rasti, možda do sloma ni ne dođe", rekao je Zuckerberg, prenosi Fortune.

Ipak, Zuckerberg se pridružio Altmanovim upozorenjima rekavši da se svi kapitalno-intenzivni baloni, poput sadašnjeg ulaganja u AI infrastrukturu – posebno u podatkovne centre – obično završavaju na sličan način.

"Mislim da postoji stvarna mogućnost, barem sudeći po prošlim primjerima velikih infrastrukturnih ulaganja i balona koje su izazvala, da se tako nešto dogodi i ovdje", kazao je.

"Pametni ljudi se previše uzbude"

Zuckerberg je podsjetio na prijašnje primjere – željeznice i dot-com balon – gdje su veliki infrastrukturni projekti završili krahom na burzi. Prema njegovim riječima, do balona je tada dolazilo zbog prevelikog zaduživanja poduzeća, makroekonomskih okolnosti ili pada potražnje, što bi mnoge kompanije odvelo u stečaj, iako su iza njih ostajala vrijedna sredstva.

Njegove riječi odjekuju Altmanovim, koji je također više puta upozorio da AI boom pokazuje brojne znakove balona.

"Kad se dogode baloni, pametni ljudi se previše uzbude oko jezgre istine", rekao je Altman, dodavši da je AI upravo ta jezgra - transformativna i stvarna - ali često okružena neracionalnim oduševljenjem.

Upozorio je i na pomamu kapitala koji juri za svime što nosi oznaku AI, što dovodi do prenapuhanih valuacija i rizika za mnoge tvrtke.

Posljedice takvih balona mogu biti skupe. Tijekom dot-com razdoblja ulagači su preplavili startupove nerealnim očekivanjima, potaknuti medijskim hypeom i euforijom oko internetskih kompanija. Kad rezultati nisu ispunili očekivanja, tržišna vrijednost dionica uključenih u dot-com balon pala je za više od pet bilijuna dolara.

AI balon mogao bi imati podjednako snažan gospodarski utjecaj. Samo u 2025., najveće američke tehnološke kompanije, uključujući Metu, potrošile su više od 155 milijardi dolara na razvoj umjetne inteligencije. Prema podacima Statiste, trenutačna tržišna vrijednost AI sektora procjenjuje se na oko 244,2 milijarde dolara.

Najvažnija tehnologija

Ipak, za Zuckerberga je propuštanje potencijala umjetne inteligencije puno veća prijetnja od rizika gubitaka u balonu. Tvrtka se nedavno obvezala uložiti najmanje 600 milijardi dolara u podatkovne centre i infrastrukturu u SAD-u do 2028. kako bi podržala AI ambicije.

Prema riječima glavnog financijskog direktora Mete, taj će novac biti usmjeren na domaće podatkovne centre, poslovne operacije i nova zapošljavanja. Meta je također pokrenula laboratorij za razvoj superinteligencije te agresivno zapošljava vrhunske stručnjake s višemilijunskim ponudama, s ciljem stvaranja AI-ja koji bi nadmašio ljudsku inteligenciju.

"Ako na kraju potrošimo nekoliko stotina milijardi dolara uzalud, to će svakako biti vrlo nesretno. Ali rekao bih da je rizik s druge strane još veći. Ako gradite presporo, a superinteligencija se pokaže mogućom za tri godine, dok ste vi računali da će doći tek za pet, tada ste izvan pozicije u vezi onoga što smatram najvažnijom tehnologijom koja će ikada omogućiti nove proizvode, inovacije i stvaranje vrijednosti", istaknuo je prvi čovjek Mete.

Iako smatra da je premalo ulaganja u AI opasnije od prevelikog, Zuckerberg priznaje da opstanak Mete ne ovisi isključivo o uspjehu umjetne inteligencije.

Za kompanije kao OpenAI i Anthropic, dodao je, ostaje otvoreno pitanje do koje će mjere nastaviti privlačiti kapital, što će ovisiti ne samo o njihovim rezultatima i razvoju AI-ja, već i o širem makroekonomskom okruženju koje im je izvan kontrole.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama